Prenosimo tekst mladog istraživača Farisa Mušije u cijelosti:
Volio bih vam podijeliti nekoliko interesantnih, a manje poznatih podataka i činjenica o području Ponijera i Tajana, s obzirom da se o tome jako malo zna, a to je na kraju krajeva područje na kojem mi živimo te sigurno se trebamo ponositi određenim činjenicama sa ovog područja i promovisati turizam. Volio bih da iz tog razloga edukacije, ako možete podijelite ovaj post. Na kraju ću priložiti neke fotografije da dočaram barem malo ljepotu ovog kraja. Da krenemo!
1. Na području Tajana za nauku po prvi put otkrivene čak ČETIRI nove vrste. Prva otkrivena vrsta je vrsta malog raka, tajanska pećinska mokrica (Cyphonethes tajanus) u Ukrasnoj pećini kod Suhe. Zatim, tu je vrsta stonoge “diplura” ili dvorepki Plusiocampa atom i Brachydesmus mulaomerovici. Na kraju, posljednja do sada otkrivena nova vrsta je puž iz porodice Hydrobiidae i naziva se Belgandiella bajraktarevici.
2. Ispod Srednje stijene, blizu ulaza u pećinu u Srednjoj stijeni i Lukinu pećinu, nalazilo se najdeblje i najveće stablo bršljana (Hedera helix) u BiH.
3. Na području Tajana nalazi se veliki broj ugroženog drveta tise (Taxus baccata), oko 40 jedinki je izbrojano.
4. Na granici parka smješteno je vrelo izron Suhe. Naime, radi se o specifičnom kraškom vrelu u obliku potopljene jame. Po izdašnosti je najveće kraško vrelo u Ze-Do kantonu. Vodu dobija od ponora iz korita alogenog ponoričnog toka rijeke Suhe nekoliko kilometara iznad, ali i skuplja vodu sa kraških prostora Rapte planine i sjevernih obronaka Tajana. Interesantno je da je cijela priča oko formiranja zaštićenog područja na Tajanu upravo krenula ovdje, na izronu. Prvobitni cilj je bio da se zaštiti to područje jer napaja grad Zavidoviće vodom, a pored samog vrela se nalazi regionalna cesta prema Kaknju, pa postoji rizik prema kontaminaciji vode.
Kada ćemo mi dočekati da se ovako i Bukovica zaštiti?
Pored izrona Suhe značajan je i izvor Žuče ispod Ponijera, nekada strogi prirodni rezervat. On također spadaju u najizdašnija kraška vrela u našem kantonu, jer kupi vodu sa dobrog dijela Ponijerskog krša.
5. Tajan je dom ljiljana. Naime, na području Tajana nalazi se velika zajednica endemske i rijetke vrste bosanskog ljiljana (Lilium carniolocum ssp. bosniacum). Najveće koncentracije nalaze se na Ponijerima, gdje naseljava livadska područja i na vrhovima Tajana u prorijetkoj borovoj šumi na serpentinskoj podlozi.
Pored njega, na području SP “Tajan” otkriven je i prelijepi ljiljan zlatan ili vrtoglav (Lilium martagon), također endemska i rijetka vrsta. Ne znam gdje ga tačno ima na području zavidovičkog dijela spomenika, ali znam da ga ima na 3-4 lokacije na Ponijerima.
To nije sve, iz te porodice moram izdvojiti vrstu pasji zub (Erythroum cans-denis), inače subdendemit balkana. Radi se o ugroženoj i rijetkoj vrsti prema IUCN-u (VU). Do sada registrovan na Ponijerima na 2 lokaliteta.
Samo da napomenem da je branje ovih vrsta STROGO zabranjeno.
6. Od divljih životinja vrsta moram svakako spomenuti neke rijetke i interesantne. Prvo, ovdje je nekada obitavao europski ris. Posljednji put je viđen oko 1980. godine na Tajanu, a smatra se da su istrebljeni lovom. Inače mu je odgovarao teren Tajana zbog kraških i serpentninskih vrleta.
Mada on nije jedina mačka na ovom terenu (ako zanemarimo domaće mačke na Ponijerima, ali opet koje su svakako zbog planine agresivnije od gradskih i seoskih), ovdje obitava i divlja mačka (Felis silvestris).
Sada se opet malo vraćamo na kraške fenomene.
7. Najveći vodopad, doduše podzemni, u Ze-do kantonu smješten je u ponoru Novara ispod Tajana. Visok je oko 50 metara.
8. Koliko ja poznajem jedina “ledana” pećina sa ledom i snijegom tokom cijele godine u ovom kantonu se nalazi u Omlatku pored Ponijera. Ime joj je simbolično Ledara, a pisano je već o njoj.
9. Ako ste ikada išli putem od Ponijera prema Kamenici, mogli ste u blizini izrona Suhe primjetiti jednu rupu u zemlji. Još ako ste se približili, mogli ste osjetiti izuzetno hladan zrak. Upravo je hladan zrak indikator i dosta velikih pećina, a pokazuje da kroz pećinu struji zrak kroz nekoliko otvora i pravi prirodni propuh. Takav je slučaj i ovdje, naime ta rupa je jedini do sada otkriveni ulaz za pećinu Odušak u Suhoj. Naime, ta pećina je duga preko 2,5 kilometra i duboko zalazi pod kršje Tajana. Ulazi u top 10 najdužih pećina u Bosni i Hercegovini. Pored nje, sistem jama Atom-Ponor kod Brnare je duži od 2 km.
10. Ponijeri su dom jedinog kraškog polja na području Ze-do kantona. Iako je Ponijersko polje (to jest Ponijeri-centar) jako, jako malo i geomorfološki gledano poligenetsko kraško polje, nastalo kombinacijom tektonskih i erozionih faktora, ono ima faktore koje čine i jedno Livanjsko, Popovo i druga polja, a to su relativno zaravnjena površina, izvorska na vrhu i ponorska zona na dnu polja. Zatvorenost i cjelovitost. Ako se generalno ona polja na Igmanu mogu nazivati kraškim poljima, može i ovo naše.
11. Tajanski krš je zbog raznih tektonsko-hidroloških uslova masivnih krečnjaka specifičan u BiH po tome što ima najviše speleoloških objekata po jednom kilometru kvadratnom. Najveća koncentracija speleoloških objekata nalazi se u donjem toku rijeke Suhe.
12. Najveće stablo božikovine u BiH (Ilex aquifolium) je smješteno kod Srednje stijene u području SP Tajan.
13. Prvi nalaz minerala iz vrste zeolita, heulandita u BiH potječe sa Ponijera.
14. Na Tajanu i Ponijerima je otkriveno preko 400 vrsta gljiva, od čega su neke vrlo rijetke, a spomenut ću neke. Nectria salisburgensis (drugi nalaz u svijetu), Pezicula cf. livida (prvi nalaz na tisi uopće u svijetu), Rutstroemia paludosa (prvi nalaz za BiH), Lentaria epichnoa (poprilično rijetka vrsta i prvi nalaz za BiH), ima tu još poprilično dosta fantastičnih nalaza, prvih ili drugih za BiH, ali da ne dužim. Inače u toku je i obrada još nekih gljiva koje bi mogle biti prve za nauku.
Izvor: Gljive Tajana, MycoBiH
15. Na području Tajana nalazi se 6 kamenih mostova (prozorac) sa pećinom, te na Ponijerima jedan mali, te to svakako predstavlja raritet u BiH da se na tako malom prostoru pronađu relativno nečesti kraški fenomeni. Posljedica su oni također same prirode masivnih krečnjaka koji su jako izlomljeni uslijed tektonskih zbivanja, te koje je dodatno obradila voda.
16. U pećini Ćup kod Suhe pronađeni su ostaci iz vremena kamenog doba.
Ovdje ću stati, ima se pisati još, endemske vrste, rijetke vrste biljaka, životinja, gljiva, kraški fenomeni, minerali, toliko se ima pisati i pričati o ovom prelijepom terenu Ponijera i Tajana. Sva otkrića ovih zanimljivosti i fenomena koje sam napisao su djelo članova SNIK Atom, koji su dali neprocjenjiv doprinos ovom području. Nadam se da ste nešto novo naučili. Uživajte i lijep pozdrav!
Za turistički portal visitkakanj.ba piše Edin Bjelopoljak
