Blago znanja iz srca srednjovjekovne Bosne: Inkunabule Franjevačkog samostana
Među najvrjednijim spomenicima kulturno-duhovne baštine u Bosni i Hercegovini nalazi se zbirka od 22 inkunabule, koja se čuva u Franjevačkom samostanu u Kraljevoj Sutjesci. Ova izuzetna zbirka proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2003. godine, potvrđujući njen značaj za historiju pismenosti i štampe ne samo kod nas, već i u širem evropskom kontekstu.
Knjige koje su preživjele stoljeća
Inkunabule – štampane knjige nastale do 1500. godine – predstavljaju početke štamparstva, doba Gutenberga i prve otisnute riječi. U svijetu ih danas postoji oko 40.000, a u Bosni i Hercegovini svega 51 primjerak. Čak 22 od njih čuvaju se u biblioteci Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci, što ovo mjesto čini draguljem kulturnog pamćenja.
Najstariji primjerak u zbirci je “Summa confessions intitulata Pacifica conscientia”, teološko djelo koje svjedoči o prisustvu znanja, vjere i obrazovanja u bosanskim krajevima još u kasnom srednjem vijeku. Među djelima se ističu i radovi autora kao što su Sveti Augustin, Antonius Andreae, Leonardus de Utino i drugi.
Svjedočanstvo jednog kulturnog središta
Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci osnovan je uz kraljevski dvor bosanskih vladara, koji je u 14. i 15. stoljeću bio političko i duhovno središte srednjovjekovne Bosne. Tokom više od šest stoljeća, samostan je sačuvao svoje blago – ne samo rukopise i knjige, već i duh kontinuiteta obrazovanja i otvorenosti prema Evropi.
Vrste inkunabula
Zbirka sadrži dvije osnovne vrste inkunabula:
- Tabularne – štampane s urezanih ploča, slično drvorezu.
- Tipografske – izrađene pomičnim slovima po metodi Johana Gutenberga.
Ove knjige svjedoče o postojanju biblioteka i pismenosti u Bosni još prije pet stotina godina – o vremenu kad su knjige bile rijetkost, a znanje privilegija.
